(1)

Statistički podaci i pokazatelji okosnica su odgovornih politika koje se temelje na dokazima. U kontekstu strategije Europa 2020. i jačanja gospodarskog upravljanja društveni pokazatelji imaju suštinsku ulogu kao izvor informacija i potpora za ključne prioritete Unije. Ti prioriteti posebno se odnose na uključiv i održiv rast i otvaranje radnih mjesta; socijalnu koheziju; smanjenje siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti; uključenost osoba s invaliditetom i jednako postupanje te na vještine, mobilnost i digitalno gospodarstvo. Posebice je potrebno da društveni pokazatelji pruže čvrstu statističku osnovu za razvoj i praćenje politika koje su Unija i države članice uvele kako bi odgovorile na navedene prioritete. Visokokvalitetne društvene statistike potrebne su kako bi se poboljšala otpornost Unije i ostvarenje njezinih ciljeva u pogledu kohezije te kako bi se očuvala razina blagostanja. Pouzdani podaci također su od iznimne važnosti kao zaštita od dezinformacija.

(2)

Društvene statistike imaju ključnu ulogu u jačanju društvenih ciljeva u europskom semestru te je izuzetno važno da se unaprijedi dostupnost društvenih pokazatelja kako bi se osigurala njihova pravodobna raspoloživost za relevantne političke okvire. Jačanjem socijalne dimenzije europskog semestra poboljšalo bi se otpornost Unije i ostvarenje njezinih ciljeva u pogledu kohezije te bi se osiguralo očuvanje razine blagostanja.

(3)

U skladu s inicijativom „BDP i šire”, važno je društvenim aspektima napretka pristupiti s pomoću snažnih pokazatelja usmjerenih na stanje građana, kojima se opisuju raspodjela materijalnih životnih uvjeta i nejednakosti te bolje istražuju različite dimenzije kvalitete života.

(4)

Europske društvene statistike trebale bi se pružati na osnovi jednakog postupanja prema svim skupinama korisnika, kao što su oblikovatelji politika, javne uprave, istraživači, sindikati, studenti, predstavnici civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, i građani, koji bi trebali moći pristupati statistikama slobodno i jednostavno putem baza podataka Komisije (Eurostata) na njezinim internetskim stranicama i u njezinim publikacijama. U tom bi pogledu trebalo dodatno unaprijediti ažurnost Komisijinih (Eurostatovih) internetskih stranica i njihovu pristupačnost korisnicima.

(5)

Stoga je ključno da su društveni pokazatelji potrebne visoke kvalitete, posebice u smislu točnosti, pravodobnosti, iskoristivosti i dostupnosti, relevantnosti, prilagodljivosti novim zahtjevima korisnika te usporedivosti, usklađenosti i učinkovitosti. Posebno je ključno poboljšati pravodobnost društvenih pokazatelja kako bi bili na vrijeme dostupni za relevantne političke okvire, uključujući europski semestar. Nadalje, točniji i pravodobniji pokazatelji mogli bi biti od znatne koristi za praćenje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

(6)

Kako bi se moglo procijeniti stanje kućanstava i osoba, važno je mjeriti dohodak i procijeniti najmanju razinu resursa koja je potrebna za primjereno sudjelovanje u društvu na odgovarajući način. Stoga je ključno poboljšati prikupljanje podataka i metodologiju standardiziranih pokazatelja kako bi se pružile referentne procjene proračuna na regionalnoj razini te nastojao osigurati bolji obuhvat dotične populacije. Statistički podaci trebali bi pružiti pouzdanu osnovu za uspostavu pokazatelja prilagođenih raznim mogućim korisnicima.

(7)

Dohodak se opsežno upotrebljava pri procjeni situacije kućanstava. Međutim, također je potrebno mjeriti potrošnju, bogatstvo i dugove, uključujući moguće dugove u stranoj valuti, kako iz perspektive kućanstva, tako i iz makroekonomske perspektive. Osim toga, siromaštvo, a posebice siromaštvo djece, višedimenzionalna je pojava koja obuhvaća ne samo materijalne životne uvjete poput razine dohotka, potrošnje, bogatstva i dugova, nego i zdravlje, obrazovanje te pristup uslugama i korištenje njima. Nadalje, kako bi se na odgovarajući način pristupilo nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, i novim trendovima u zapošljavanju, posebno u kontekstu digitalnog gospodarstva, važno je imati opsežne, pouzdane i usporedive statističke podatke.

(8)

Europske statistike o osobama i kućanstvima trenutačno se prikupljaju na temelju više zakonodavnih akata koji obuhvaćaju ankete o osobama i kućanstvima, demografske statistike, popise stanovništva i stanova te podatke koji se uglavnom prikupljaju iz administrativnih izvora. Neki se podaci prikupljaju i iz poslovnih istraživanja. Usprkos značajnim poboljšanjima tijekom posljednjih godina postoji potreba za daljnjom integracijom i pojednostavnjenjem prikupljanja podataka za statistiku na cjelovitiji način, na temelju anketa koje se provode na osobama i kućanstvima diljem Unije. Kako bi se dobili pouzdani podaci za istraživanje i oblikovanje politika, ključno je povećati ulaganje u visokokvalitetno, točnije i cjelovitije prikupljanje podataka jer su pouzdani podaci preduvjet za odgovorno oblikovanje politika.

(9)

Kako bi se poboljšala kvaliteta i učinkovitost podataka, trebalo bi poticati uporabu administrativnih evidencija u mjeri u kojoj je to moguće. Mogućnost uporabe administrativnih izvora u statističke svrhe već je znatno porasla zahvaljujući tehnološkom napretku. Uporabu administrativnih izvora trebalo bi nadalje aktivno promicati u području društvenih statistika, pri čemu valja uvijek osiguravati kvalitetu, i to posebno točnost, pravodobnost i usporedivost tih statistika. Trebalo bi također zadržati druge izvore podataka prilagođene osobama ili relevantnim temama kojima se ne može pristupiti preko administrativnih evidencija, štiteći pritom pravo na zaštitu osobnih podataka.

(10)

U Komunikaciji Komisije od 10. kolovoza 2009. o metodi izrade statistike EU-a: vizija za sljedeće desetljeće ističe se pojačana uporaba višestrukih izvora podataka i inovativnih metoda prikupljanja podataka te sve veća važnost usklađivanja statističkih koncepata i metoda u svim područjima. U njoj se poziva na izradu nove generacije statističkog zakonodavstva koje bi obuhvatilo šire područje.

(11)

Odbor za europski statistički sustav (ESSC) osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) podržao je 2011. Wiesbadenski memorandum o novom konceptualnom dizajnu za statistike o kućanstvima i društvene statistike, prema kojemu bi europska istraživanja koja pružaju podatke o osobama i kućanstvima trebalo pojednostavniti, a usto bi se rjeđa prikupljanja mikropodataka trebala upotrebljavati radi nadopune tih temeljnih društvenih istraživanja. Nadalje, trebalo bi poboljšati pristup administrativnim podacima te razviti ponovnu upotrebu postojećih izvora podataka i pristup novim izvorima podataka na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(12)

Europski statistički sustav (ESS) predan je proaktivnom uključivanju svih korisnika ispunjavanjem njihovih zahtjeva na prilagodljiv način i jačanju suradnje između Komisije (Eurostata), nacionalnih zavoda za statistiku (NSI-jevi), nacionalnih središnjih banaka, savjetodavnog odbora za statistiku i agencija Unije. Stoga je iznimno važno da doprinos svih dionika, uključujući oblikovatelje politika, istraživače i akademske stručnjake, izrađivače podataka, civilno društvo i ostale interesne skupine, bude primjereno uzet u obzir pri prilagodbi i modernizaciji društvenih istraživanja.

(13)

Te bi promjene trebalo postupno pojednostavniti, a pravo u području društvene statistike trebalo bi modernizirati kako bi se osiguralo da se visokokvalitetni društveni pokazatelji izrađuju na integriraniji, prilagodljiviji, fleksibilniji, učinkovitiji i pravodobniji način kako bi se odgovorilo na promjene u društvu. Istovremeno se na primjeren način u obzir trebaju uzeti potrebe korisnika, opterećenje za davatelje podataka, kapaciteti i resursi država članica, pouzdanost i točnost primijenjenih metoda, tehnička izvedivost izrade statistike i rok u kojem statistika može biti dostupna te pouzdanost rezultata.

(14)

Konkretno, nijednom mjerom poduzetom radi primjene ove Uredbe ne bi se smjeli nametnuti znatni dodatni troškovi koji uzrokuju neproporcionalno ili neopravdano opterećenje davateljima podataka i državama članicama.

(15)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 osigurava se opći pravni okvir za europske statistike, a njezinim člankom 13. uspostavlja se europski statistički program. Ovom se Uredbom uspostavlja poseban okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima. Navode se podaci i informacije koje države članice trebaju prikupljati i dostavljati Komisiji (Eurostatu) te temeljni zahtjevi kvalitete koje podaci trebaju zadovoljiti. Njome se predviđaju detaljnije tehničke specifikacije koje trebaju biti navedene u delegiranim i provedbenim aktima. Omogućuje se integracija različitih skupova podataka i njihova integracija s upotrebom administrativnih evidencija, uz istovremenu konsolidaciju i pojednostavnjenje postojećeg prava, u skladu s europskim statističkim programom.

(16)

Pravo Unije o društvenim statistikama koje se temelje na podacima o pojedincima doneseno je kao odgovor na određene potrebe politike koje su postojale u vrijeme njegova donošenja. Međutim, društveno područje obilježeno je novim situacijama i brzim promjenama. Nastaju nove okolnosti i pojave u društvu zbog kojih je potrebno ažurirati postojeći pravni okvir na razini Unije. Ova bi Uredba stoga trebala pružiti bogatu statističku osnovu koja na odgovarajući način obuhvaća i odražava trenutačne potrebe te omogućuje razvoj i proizvodnju statističkih podataka koji su prilagođeni budućim potrebama oblikovatelja politika, korisnika i šire javnosti, vodeći računa o statističkoj usporedivosti na međunarodnoj razini. Ovom bi se Uredbom osobito trebala pružiti visoka fleksibilnost u pogledu budućih promjena u području statistike koja se odnosi na osobe i kućanstva. Također je ključno da se prikupljanje podataka provodi uz primjenu najnovijih tehnoloških promjena.

(17)

Kako bi se uspješnije pojednostavnio i racionalizirao referentni okvir za europske društvene statistike koje se temelje na podacima prikupljenim na uzorcima, postojeće europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima trebalo bi objediniti u jedan okvir. Time bi se jamčilo da će se europske društvene statistike prikupljene na uzorcima, uključujući područja radne snage, dohotka i životnih uvjeta, zdravlja, obrazovanja i osposobljavanja, uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, raspolaganja vremenom i potrošnje, izrađivati na dosljedniji i koordiniraniji način.

(18)

U skladu s ciljevima ove Uredbe, Komisija bi trebala pokrenuti studije izvedivosti i pilot istraživanja usmjerena na poboljšanje kvalitete skupova podataka i društvenih pokazatelja. Takvim bi studijama trebalo obuhvatiti usporedivost podataka, razvoj novih metodologija, modernizaciju prikupljanja podataka i ispunjavanje novih zahtjeva korisnika, posebno u pogledu populacija koje su teško dostupne, podatke o određenim podskupinama populacija, posebno onima koje su najranjivije, omogućavanje dostupnosti statistike na teritorijalnoj razini NUTS 2 i proizvodnju podataka na detaljnoj lokalnoj razini na troškovno učinkovit i prilagodljiv način. Države članice trebale bi surađivati u pogledu tih studija izvedivosti i pilot istraživanja, a Komisija bi trebala moći pružiti financijsku potporu za njihovu provedbu.

(19)

Za područja radne snage te dohotka i životnih uvjeta, u svrhu prilagodbe potrebama i novim očekivanjima korisnika trebalo bi moći prikupljati podatke o ad hoc temama u određenom trenutku kako bi se omogućilo dopunjavanje varijabli koje se na redovnoj osnovi prikupljaju dopunskim varijablama, ističući tako neistražene aspekte radne snage te dohotka i životnih uvjeta. U opravdanim slučajevima trebalo bi moći tim podacima obuhvatiti i teme koje nisu predviđene ovom Uredbom.

(20)

Osnovni skup usklađenih varijabli trebao bi se predvidjeti za svako područje s ciljem boljeg iskorištavanja i širenja podataka dostupnih Komisiji (Eurostatu) i, posebno, kao preduvjet za usklađivanje podataka i međusektorske analize. Ta će praksa vjerojatno doprinijeti povećanju analitičkog potencijala skupova podataka primjenom tehnika modeliranja i postizanju ekonomija razmjera.

(21)

Prikupljanjem podataka za područja raspolaganja vremenom i potrošnje na razini Unije pružaju se višenamjenski podaci za politike Unije koje utječu na živote građana. Podaci o raspolaganju vremenom dokazali su se izuzetno važnima u procjeni, među ostalim, rodne ravnopravnosti u pogledu podjele rada i odgovornosti za skrb ili mjerenja neplaćenoga rada. Potrošnja je također važan element materijalnih životnih uvjeta građana. Prikupljanje podataka za oba područja, koje mnoge države članice dobrovoljno provode na temelju sporazumâ i općih smjernica, trebalo bi dodatno razviti i modernizirati. Prikupljanje podataka trebalo bi biti obvezno za područje potrošnje i neobvezno za područje raspolaganja vremenom. Međutim, ako se takvo prikupljanje provodi, to bi se trebalo odvijati u skladu s ovom Uredbom radi osiguranja usporedivosti. Dugoročno gledano, sve države članice trebale bi nastojati sudjelovati u prikupljanju podataka za područje raspolaganja vremenom. Kad god je to moguće, Unija bi trebala pružati financijsku potporu za modernizaciju i provedbu prikupljanja podataka za područja raspolaganja vremenom i potrošnje.

(22)

Zbog svojih posebnosti, demografska statistika u smislu Uredbe (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), popisi stanovništva i stanova u smislu Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4), poslovna istraživanja i statistika koji se uglavnom temelje na administrativnim izvorima nisu obuhvaćeni ovom Uredbom i trebali bi biti zasebno uređeni posebnim okvirima prilagođenima svojim značajkama.

(23)

Statistika se više ne smatra samo jednim od brojnih izvora informacija za potrebe oblikovanja politika, nego ona ima središnju ulogu u postupku odlučivanja. Za donošenje odluka utemeljenih na dokazima potrebne su statistike koje zadovoljavaju kriterije visoke kvalitete, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 223/2009, u skladu sa svrhama kojima služi.

(24)

Visokokvalitetni društveni podaci nisu potrebni samo za potrebe politika, već i za istraživanja te kao sastavnica stabilne informacijske infrastrukture. Istraživači koji pristupaju mikropodacima u znanstvene svrhe, što im je omogućeno temeljem Uredbe Komisije (EU) br. 557/2013 (5) u pogledu pristupa povjerljivim podacima bez izravnih identifikatora u znanstvene svrhe, imali bi značajne koristi od bolje povezanih skupova statističkih podataka.

(25)

Dohodak, potrošnja i bogatstvo tri su dimenzije kojima se utvrđuje materijalno blagostanje kućanstava. Važno je nastojati, koristeći se svim postojećim izvorima podataka, bolje opisati te dimenzije, distribuciju svake od njih te njihove zajedničke distribucije u kućanstvima, točnije uzimajući u obzir postojanje više izvora podataka i težeći poboljšanju njihove zajedničke uporabe. Ova bi Uredba stoga trebala obuhvaćati i ojačati područje potrošnje i vezu između tih triju dimenzija.

(26)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 zahtijeva se od država članica da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene tom uredbom. Izvješća o kvaliteti ključna su za ocjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. ESSC je podržao ESS-ov standard za strukturu izvješća o kvaliteti, u skladu s člankom 12. te uredbe. Kodeks prakse europske statistike okosnica je zajedničkog okvira kvalitete za ESS u kojem su utvrđeni standardi za razvoj, izradu i širenje europskih statistika. To bi trebalo doprinijeti usklađivanju izvješćivanja o kvaliteti na temelju ove Uredbe.

(27)

Uredba (EZ) br. 223/2009 sadržava pravila o dostavi podataka iz država članica Komisiji (Eurostatu) i njihovoj uporabi, među ostalim o dostavi i zaštiti povjerljivih podataka. Mjerama koje se poduzimaju u skladu s ovom Uredbom trebalo bi osigurati da se povjerljivi podaci dostavljaju i upotrebljavaju isključivo u statističke svrhe u skladu s člancima 21. i 22. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

(28)

Uredbe (EU) 2016/679 (6) i (EU) 2018/1725 (7) Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva (EU) 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) primjenjuju se na osobne podatke obuhvaćene ovom Uredbom. Osobito, statistički podaci koji su potrebni za razvijanje i praćenje mjera i strategija Unije te nacionalnih mjera i strategija u područjima javnog zdravlja i zdravlja i sigurnosti na radu trebali bi se smatrati podacima koji se obrađuju zbog znatnog javnog interesa.

(29)

Pouzdane statistike potrebne su na nacionalnoj, kao i na regionalnoj razini, ondje gdje je potrebna bolja usporedivost. Važno je da agregirani podaci budu raspoloživi za usporedive teritorijalne jedinice poput NUTS-a 2, vodeći istovremeno računa o troškovima i pružajući državama članicama odgovarajuća financijska sredstva. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (9) za sve statistike država članica koje se dostavljaju Komisiji (Eurostat) i koje treba podijeliti prema teritorijalnim jedinicama trebalo bi se koristiti klasifikacijom NUTS. Shodno tome, podaci o prostornim jedinicama trebali bi biti dostavljeni u skladu s klasifikacijom NUTS radi uspostave usporedivih regionalnih statističkih podataka. Stoga bi dugoročno trebalo uložiti napore u postizanje detaljnijih lokalnih podataka na temelju infrastrukture određene Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(30)

Kako bi se uzele u obzir gospodarske, društvene i tehničke promjene, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), radi izmjene detaljnih tema utvrđenih u Prilogu I., uspostavljanja ili prilagodbe višegodišnjeg ponavljajućeg planiranja kroz osmogodišnje razdoblje za prikupljanje podataka obuhvaćenih ovom Uredbom u skladu s periodičnošću navedenom u Prilogu IV. te utvrđivanja broja i naziva varijabli. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (11). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(31)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu opisa varijabli, tehničkih specifikacija posebnih skupova podataka, tehničkih stavki kada su zajedničke za više skupova podataka, tehničkih formata koji su potrebni za olakšavanje dostave informacija iz država članica Komisiji (Eurostatu), okvira uzorkovanja, posebice u vezi s određivanjem minimalnih zahtjeva okvira uzorokovanja, postupaka u pogledu izvješća o kvaliteti i njihova sadržaja, te svih odstupanja. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(32)

Ako bi provedba ove Uredbe iziskivala znatne prilagodbe nacionalnog statističkog sustava države članice, Komisija bi trebala moći dotičnoj državi članici odobriti odstupanja u valjano opravdanim slučajevima i na ograničeno razdoblje. Takve velike prilagodbe mogu osobito proizići iz potrebe da se poboljša pravodobnost, prilagodi dizajn prikupljanja podataka, uključujući pristup administrativnim izvorima, ili razviju novi, inovativni alati za proizvodnju podataka. Financijski doprinos Unije prema potrebi bi se trebao pružati državama članicama i u obliku bespovratnih sredstava, osobito za izgradnju kapaciteta u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(33)

Suradnju i koordinaciju među tijelima u okviru ESS-a trebalo bi ojačati kako bi se zajamčila usklađenost i usporedivost europskih društvenih statistika izrađenih u skladu s načelima iz članka 338. stavka 2. UFEU-a. Osim prikupljanja podataka iz ove Uredbe, postoji i prikupljanje podataka koje provode druga tijela Unije, posebice agencije Unije, kao i akademska zajednica. Suradnju između tih aktera i onih uključenih u ESS trebalo bi stoga ojačati kako bi se iskoristile sinergije.

(34)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, a to je uspostava zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog usklađivanja, kvalitete podataka i usporedivosti te zbog toga što visokokvalitetne statistike koje se prikupljaju na usklađen način donose veliku dodanu vrijednost oblikovanju politika na razini Unije i na razini država članica, on na bolji način može ostvariti na razni Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji.. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(35)

Europske društvene statistike koje se temelje na podacima prikupljenim na uzorcima i postupak prikupljanja podataka trebali bi postati učinkovitiji i relevantniji. Europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima trenutačno su uređene u više zasebnih zakonodavnih akata koje bi trebali zamijeniti ovom Uredbom. Stoga je potrebno staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 577/98 (14) i Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (15) te izmijeniti relevantne dijelove uredaba (EZ) br. 808/2004 (16), (EZ) br. 452/2008 (17) i (EZ) br. 1338/2008 (18) Europskog parlamenta i Vijeća.

(36)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (19) te je on dao mišljenje 1. ožujka 2017. (20).

(37)

Izvršeno je savjetovanje s ESSC-om,